Chat Rush

Svi razgovori u Hrvatska

  1. Razgovori u Bjelovarsko-bilogorska
  2. Razgovori u Dubrovačko-Neretvanska
  3. Razgovori u Grad Zagreb
  4. Razgovori u Istarska
  5. Razgovori u Karlovačka
  6. Razgovori u Koprivničko-Križevačka
  7. Razgovori u Krapinsko-Zagorska
  8. Razgovori u Ličko-Senjska
  9. Razgovori u Međimurska
  10. Razgovori u Osječko-Baranjska
  11. Razgovori u Požeško-Slavonska
  12. Razgovori u Primorsko-goranska
  13. Razgovori u Šibensko-Kniniska
  14. Razgovori u Sisačko-Moslavačka
  15. Razgovori u Slavonski Brod-Posavina
  16. Razgovori u Splitsko-Dalmatinska
  17. Razgovori u Varaždinska
  18. Razgovori u Virovitičk-Podravska
  19. Razgovori u Vukovarsko-srijemska
  20. Razgovori u Zadarska
  21. Razgovori u Zagrebačka
Hrvatska

Hrvatska, službeno Republika Hrvatska, zemlja je na raskrižju središnje i jugoistočne Europe, na Jadranskom moru. S sjeverozapadom graniči sa Slovenijom, Mađarskom na sjeveroistoku, Srbijom na istoku, Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom na jugoistoku koja dijeli pomorsku granicu s Italijom. Glavni grad, Zagreb, čini jednu od primarnih podjela zemlje, zajedno s dvadeset županija. Hrvatska ima površinu od 56.594 četvornih kilometara i ima 4,28 milijuna stanovnika, od kojih su većina rimokatolici. Naseljeni još od paleolitskog doba, Hrvati su došli u to područje u 6. stoljeću i do 9. stoljeća organizirali teritorij u dva vojvodstva. Hrvatska je prvi put međunarodno priznata kao nezavisna država 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira. Tomislav je prvi kralj postao 925.

godine, podižući Hrvatsku na status kraljevstva, koje je gotovo dva stoljeća zadržalo svoj suverenitet. Tijekom krize sukcesije nakon završetka dinastije Trpimirovića Hrvatska je ušla u osobnu uniju s Mađarskom 1102. godine. Hrvatski je sabor 1527. godine, suočen s osmanskim osvajanjem, izabrao austrijskog Ferdinanda I na hrvatsko prijestolje. U listopadu 1918. godine, u posljednjim danima Prvog svjetskog rata, u Zagrebu je proglašena Država Slovenaca, Hrvata i Srba, neovisna od Austro-Ugarske, au prosincu 1918. spojena je u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Nakon invazije Osi na Jugoslaviju u travnju 1941. godine, većina hrvatskog teritorija uklopljena je u državu klijenta podupiranu nacistima, što je dovelo do razvoja pokreta otpora i stvaranja Savezne države Hrvatske koja je nakon rata postala utemeljitelj. član i federalna sastavnica Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Hrvatska je 25. lipnja 1991.

proglasila neovisnost, koja je u cijelosti stupila na snagu 8. listopada iste godine. Hrvatski rat za nezavisnost uspješno se vodio četiri godine nakon proglašenja. Suverena država Hrvatska je republika pod parlamentarnim sustavom i razvijena zemlja s vrlo visokim životnim standardom. Članica je Europske unije, Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, NATO-a, Svjetske trgovinske organizacije i osnivača Unije za Mediteran. Kao aktivni sudionik mirovnih snaga UN-a, Hrvatska je pridonijela postrojbama NATO-ove misije u Afganistanu i zauzela nestalno mjesto u Vijeću sigurnosti UN-a za razdoblje 2008. - 2009. godine. Od 2000. godine hrvatska je vlada stalno ulagala u infrastrukturu, osobito prometne pravce i objekte duž paneuropskih koridora. Hrvatskom gospodarstvu dominiraju uslužni i industrijski sektori i poljoprivreda. Turizam je značajan izvor prihoda, a Hrvatska je među 20 najpopularnijih turističkih destinacija u svijetu.

Država kontrolira dio gospodarstva, uz znatne državne izdatke. Europska unija je najvažniji trgovinski partner Hrvatske. Hrvatska osigurava socijalnu sigurnost, univerzalni sustav zdravstvene skrbi i osnovno i srednje obrazovanje bez školarina, dok podupire kulturu kroz brojne javne institucije i korporativna ulaganja u medije i izdavaštvo.